Paleoklimatske i paleoekološke rekonstrukcije u svrhu razumevanja održive životne sredine u Srbiji
Apstrakt
Promene klime i životne sredine predstavljaju pretnju za opstanak globalnog ekosistema i biodiverziteta. Klimatske promene mogu promeniti količinu padavina, uticati na polja useva, uticati na zdravlje ljudi, izazivaju promene u šumama i drugim ekosistemima i utiču na snabdevanje energijom. Paleoklimatska istraživanja, čak i ne potpuno analogna, mogu da ilustruju kako promene temperature, količine padavina, površine leda i drugi faktori utiču na adaptacije biosfere koja je pod uticajem efekta staklene bašte zbog emisije gasova. To je prilika da se posmatra kako Zemljin sistem reaguje na povećanje ugljen-dioksida. Paleorekonstrukcije nam omogućavaju da razumemo procese formiranja otpornih ekosistema u vreme pro-
mena. U ovom istraživanju korišćene su metode koje se primenjuju na fosilima sitnih sisara. Metode obuhvataju: Bioklimatsku analizu i aktualističke metode. Srbija u okviru Balkanskog poluostrva, predstavlja zanimljivo mesto za proučavanje prelaza između kasnog pleistocena i holocena, i doprinose saznanjima o formiranju biodiverziteta na centralnom Balkanu. U budućnosti se očekuje da će Srbija biti posebno pogođena klimatskim promenama, zbog toga je važno razumeti na koj način prirodni sistemi reaguju na promene. Bolje razumevanje načina na koji se promene dešavaju bi stvorilo otpornije društvene sisteme koji su bolje pripremljeni na predstojeće promene.
Članak
INTRODUCTION



Reference
2. Bogićević, K., (2008). Pleistocenski glodari (Rodentia) Srbije (Doctoral dissertation), Ph. D Thesis, University of Belgrade. 202 p.
3. Carrión, J.S., Finlayson, J.C., Fernández, S., Finlayson, G., Allué, E., López-Sáez, J.A., LópezGarcía, P., Gil-Romera, G., Bailey, G., González-Sampériz, P., (2008). A coastal reservoir of
biodiversity for Upper Pleistocene human populations: paleoecological investigations in Gorham‘s Cave (Gibraltar) in the context of Iberian Peninsula. Quaternary Science Reviews,
27, pp.2118-2135.
4. Costa, A., Folch, A., Macedonio, G., Giacco, B., Isaia, R., Smith, V.C., (2012). Quantifying volcanic ash dispersal and impact of the Campanian Ignimbrite super-eruption. Geophysical
Research Letters, 39(10), p.L10310.
5. Dimitrijević, V. M. (1991). Quaternary mammals of the Smolućka cave in southwest Serbia (Vol. 41). JAZU.
6. Dimitrijević, V., (1995). Gornjopleistocenski sisari iz pećinskih naslaga Srbije, Doctoral dissertation, Univerzitet u Beogradu, Beograd.
7. Fedele, F.G., Giaccio, B. and Hajdas, I., (2008). Timescales and cultural process at 40,000BP in the light of the Campanian Ignimbrite eruption, Western Eurasia. Journal of Human
Evolution, 55(5), pp.834–857.
8. Finlayson, C., Fa, A.D., Jiménez Espejo, F., Carrión, J.S., Finlayson, G., Giles Pacheco, F., Rodríguez-Vidal, J., Stringer, C., Martínez Ruíz, F., (2008). Gorham‘s Cave, Gibraltar the
persistence of a Neanderthal population. Quaternary International, 181, pp. 64-71.
9. Hernández-Fernández, M., (2001a). Bioclimatic discriminant capacity of terrestrial mammal faunas. Global Ecology and Biogeography, 10(2), pp.189-204.
10. Hernández-Fernández, M., and Peláez-Campomanes, P., (2005). Quantitative palaeoclimatic inference based on terrestrial mammal faunas. Global Ecology and Biogeography, 14(1), pp.39-56.
11. Hernández-Fernández, M., Sierra, M.Á.Á., and Peláez-Campomanes, P. (2007). Bioclimatic analysis of rodent palaeofaunas reveals severe climatic changes in Southwestern Europe
during the Plio-Pleistocene. Palaeogeography, Palaeoclimatology, Palaeoecology, 251(3-4), pp.500-526.
12. Jovanovic, M. (2021). Pleistocene small-vertebrates (amphibians, reptiles, and small mammals) studies in Serbia (Balkan Peninsula, SE Europe): history of research, methodological state of the art, and paleoclimatic and paleoenvironmental reconstructions.
13. Jovanović, M., Bisbal-Chinesta, J. F., Đurić, D., Bogićević, K., Nenadić, D., Agustí, J., & Blain, H. A. (2020). Pleistocene herpetofaunal studies in Serbia (Balkan Peninsula, SE Europe): State of the art and perspectives. Quaternary Science Reviews, 233, 106235.
14. Jovanović, M., Bogićević, K., Nenadić, D., Agustí, J., Sánchez-Bandera, C., López-García, J. M., & Blain, H. A. (2022). New paleoecological perspectives on Late Pleistocene Neanderthals in northern Balkans: the rodent assemblages from Smolućka cave (Serbia). Archaeological and Anthropological Sciences, 14(9), 169.
15. Marković, S.B., (2000). Quaternary paleogeography in Vojvodina (Doctoral dissertation, PhD. thesis. Insitute of geography, Novi Sad. 194 p.(in Serbian)).
16. Rohling, E.J., Grant, K., Hemleben, Ch., Siddall, M., Hoogakker, B.A.A., Bolshaw, M., Kucera, M., (2007). High rates of sea-level rise during the last interglacial period. Nature Geoscience, 1: 38–42.
17. Roksandic, M., (2016). The role of the Central Balkans in the peopling of Europe: Paleoanthropological evidence. In Paleoanthropology of the Balkans and Anatolia (pp. 15-
33). Springer, Dordrecht
18. Tierney, J.E., Poulsen, C.J., Montañez, I.P., Bhattacharya, T., Feng, R., Ford, H.L., Hönisch, B., Inglis, G.N., Petersen, S.V., Sagoo, N. and Tabor, C.R., (2020). Past climates inform our future. Science, 370(6517), p.eaay3701.
Objavljeno u
Vol. 3 broj 6 2023.
Ključne reči
🛡️ Licenca i prava korišćenja
Ovaj rad je objavljen pod Creative Commons Attribution 4.0 International (CC BY 4.0).
Autori zadržavaju autorska prava nad svojim radom.
Dozvoljena je upotreba, distribucija i adaptacija rada, uključujući i u komercijalne svrhe, uz obavezno navođenje originalnog autora i izvora.
Zainteresovani za slična istraživanja?
Pregledaj sve članke i časopise